I
kod deteta mogu postojati prepreke za dojenje. Majke ne doje nedonoščad,
decu koja imaju rascep na gornjoj usni ili na svodu gornje vilice, teška
oboljenja disajnih puteva, i decu koja su od rođenja znatno oštećena.
Razmaci između pojedinih obroka dojenja obično iznose tri
sata, a kod slabije dece dva sata. Dojenje ne treba da traje više od
20 minuta. Ako majka hoće pravilno da doji, mora brižno paziti
na dojke i bradavice. Uslov za dobro dojenje je potpuno ispražnjena
dojka po svakom dojenju. Najčešća smetnja u dojenju je
nedovoljna proizvodnja mleka od samog porođaja pa nadalje. Među
neobrazovanim ženama veoma je rasprostranjeno pogrešno mišljenje da
žena dok doji ne može da zatrudni. Ako žena posle porođaja
doji, mogućnost da zatrudni stvarno je umanjena. No, ovulacija
nastupa približno 14 dana pre prve menstruacije, pa se može desiti
da žena zatrudni i da se izostanak menstruacije produži u novu
trudnoću. Zato se preporučuje i za vreme dojenja korišćenje
nekog kontracepcijskog sredstva. Prema psihoanalitičkoj teoriji
žena prilikom dojenja deteta doživljava polno zadovoljstvo, budući
da joj dete sisanjem nadražuje grudne bradavice i kolutove oko njih,
a to su kod žene erogene zone. No lekarska praksa ne potvrđuje
to mišljenje. Psihoanaliza shvata ljudsku polnost previše mehanički
i ne uzima u obzir da doživljavanje polnog zadovoljstva ne zavisi
samo od određenog oblika polnog nadraživanja, već i od
stava te osobe prema seksualnom partneru. Zato žena vrlo različito
reaguje na dodirivanje svojih grudi, zavisno od toga kako doživljava
muškarca koji to čini. Ako je prema njemu ravnodušna, verovatno
će i dodirivanje grudi s njegove strane doživeti bez uzbuđenja,
ili će na to čak reagovati s odbojnošću. Naprotiv,
dodirivanje grudi od strane muškarca kojeg voli, pružiće joj
osećanje ugodnosti. Prema detetu je majka seksualno indiferentna,
pa je razumljivo da joj dojenje ne može pružiti nikakav specifično
seksualni užitak. Štaviše, mnogim majkama je dojenje pomalo
neugodno, naročito ako joj dete jače steže grudne bradavice
ili joj se na njima pojave sitne ranice.
|
|
Laktacija
je lučenje mleka iz ženskih dojki, a razdoblje laktacije jeste dužina
vremena tokom kojeg traje dojenje novorođenčeta Tokom trudnoće
dojke se razvijaju i narastaju pod dejstvom uvećanih količina
hormona estrogena, progesterona i horionskog gonadotropina (horion je
opna koja obavija fetus). Ove hormone stvara posteljica, organ preko
kojeg se odvija hemijska razmena između majke i fetusa. Uvećanje
dojki je delimično ishod stvaranja većeg broja kanala u njima,
a delimično uvećanja količine masnog tkiva. Mleko se ne
luči do rođenja deteta, a njegovu proizvodnju podstiče
hormon prolaktin, koji luči hipofiza, a ona je sama podstaknuta na
to promenama koje se zbivaju na početku porođaja.
|
|
|
|
Ali,
pred kraj trudnoće, luči se "prvo mleko" ili
kolostrum (gruševina) - tečnost bogata mastima i proteinima. U
njoj se nalaze i majčina antitela koja potpomažu zaštitu deteta
od bolesti. Čim se dete rodi, koncentracije hormona u majci naglo
opadaju, prolaktin počinje da se luči, a s njim i proizvodnja
mleka. Ponekad do lučenja mleka dolazi pre no što dete počne
da sisa. Kontrakcija tkiva dojki radi istiskivanja mleka delimično
je raakcija na detinje sisanje, a delimično je posledica prisustva
hormona oksitocina (koji takode luči hipofiza). Ovaj hormon se moče
izlučiti usled majčine emocionalne reakcije na plač odojčeta.
Oksitocin takođe izaziva grčenje materice, čime se objašnjava
i pojačan vaginalni oliv tokom dojenja. Primena
estrogena za prekid laktacije može da bude opasna, iako su opasnosti
male i verovatno pogađaju samo žene koje imaju više od 35
godina, koje puše ili su imale neku operaciju poput carskog reza. Usled
dejstva estrogena, postoji i neznatno uvećana opasnost od venske
tromboze.
|
Malo
šta se može učiniti ako laktacije nema, jer su razlozi za
izostajanje laktacije slabo poznati. Postupno slabljenje
laktacije, kad je već zapocela, obično je posledica
kombinovanog delovanja umora i anksioznosti majke, kao i manjka
tečnosti. Ono sa javlja po povratku majke iz bolnice, ali
se relativno lako otklanja. Druge tegobe su začepljenje mlečnih
kanala nedovoljna proizvodnja mleka, ili mastitis (zapaljenje
dojki). Infekcija mlečnih kanala obično je posledica
prskanja bradavice, ali ponekad može da bude i komplikacija
babinje groznice, bolesti koja se može razviti posle porođaja.
Deo dojke postaje vrlo osetljiv na dodir, otečen i
zapaljen; dolazi do nagle groznice koja obično počinje
napadom drhtavice. Lekar može prepisati antibiotike i sredstva
protiv bolova. Ako je mogućno, dojenje valja nastaviti, jer
se time prazuni zapaljenjem zahvaćena oblast.
|
|
|
|
Novi
život
Mnoge
majke imaju emocionalnih problema u toku prvih nedelja ili meseci,
dojenja. Osećaj izolovanosti, frustracije i iscrpljenosti veoma su
česti i mogu uticati na majku da se odluči da prekine da doji.
Saveti njenih prijatelja i porodice takođe mogu da je podstaknu da
odbije svoju bebu od dojenja.
Šta
vi možete da uradite:
-
Ohrabrite
majku da usvoji sledeće postupke:
-
Da
spava između podoja, češće a kraće.
-
Da
koristi vreme dojenja kao vreme odmora.
-
Da
obavlja samo najosnovnije kućne poslove, a da za ostalo
prihvati svaku pomoć.
-
Da
ne prima mnogo posetilaca i da odvoji vremena za sebe.
-
Da
izlazi i da nosi bebu sa sobom.
-
Da
izmlaza mleko i da obuči druge članove porodice da se
brinu o bebi.
|
|
|
Javnost
U
mnogim sredinama, dojenje na javnom mestu je opšte prihvaćeno. Međutim,
često se od majke očekuje da doji u diskreciji. Neke majke
(naročito mlade) osećaju se neprijatno i pri samoj pomisli da
doje pred drugima, bilo da su u pitanju stranci ili rodbina. U mnogim
zemljama su česti prizori majki koje doje u parku, metrou, radnom
mestu, robnoj kući ili drugde. Pomozite majci da pronađe način
da može da doji ma gde bila kad njena beba zatraži da sisa.
Ishrana
majke
Za
dojenje je potrebno više energije nego tokom trudnoće. Pravilna
ishrana za majku za vreme trudnoće je važna za njenu sposobnost da
doji i za stvaranje zaliha masnoće. Takođe, žena koja doji
ima efikasniji metabolizam tako da se značajne količine mleka
mogu da sintetišu s prilično malim unošenjem energije. Čak i
veoma neuhranjene majke mogu da proizvode dobro mleko.
|
|
Šta
vi možete da uradite:
-
Dajte
majci pravi savet u pogledu njene ishrane, vodeći računa o
njenoj uhranjenosti, masnim naslagama i fizičkoj aktivnosti
(konsultujte knjigu "Ishrana u trudnoći i
dojenju").
-
Informišite
majku da mleko može da se "proizvodi" od svih vrsta hrane
samo ako se majka redovno hrani.
-
Pomozite
joj da napravi jelovnik koji se može lako pripremati i koji joj je
finansijski dostupan.
|
|
|
Ohrabrite
majku
Ohrabrite
majku da usvoji sledeće postupke:
Da
bira raznoliku hranu da bi osigurala unošenje adekvatnih hranljivih
materija. Da ima najmanje tri obroka dnevno. Da izbegava hranu na koju
su ona ili njena beba alergične ili koje remete bebin stomak. Da
pije uvek kad oseća žeđ. Dojilja treba da unosi više tečnosti.
Da pije vodu. (Majka ne mora da pije mleko da bi produkovala mleko. Međutim,
mlekom unosi dodatne količine kalcijuma i proteina).
Uverite
majku da može uspešno da doji, čak i kada su njeni životni
uslovi daleko od idealnih, te da je svako ulaganje u ishranu majke
znatno manje od ulaganja u nabavku veštačkog mleka za bebe
|
|
Dojke
i bradavice se prilagođavaju za dojenje još za vreme trudnoće.
U većini slučajeva nije potrebna nikakva posebna pažnja ili
priprema.
Šta
vi možete da uradite:
-
Savetujte
majci da usvoji sledeće postupke:
-
Da priprema
bradavice za vreme
-
Da izbegava
preterano pranje dojki i da nikad ne sapunja bradavice.
-
Često
pranje, naročito sapunom uklanja prirodna ulja koja štite kožu
bradavica.
|
|
|
Šta
vi možete da uradite:
-
Da
ne pere dojke niti bradavice pre svakog podoja (osim da spere
kremu). To može biti štetno i čini dojenje
komplikovanim.
-
Potrebno
je prati ruke pre podoja, posebno kad majka doji van kuće.
-
Pre
podoja izmlazati kap mleka i njime namazati bradavice.
-
Da
posle podoja ponovo sa nekoliko kapi svoga mleka namaže bradavice i
sačeka da se osuše na vazduhu.
-
Da
izbegava sintetičke i tesne prslučiće
-
Da
smanji na najmanju meru korišćenje krema.
-
Da
bira proizvode koji nisu štetni za bebu, tako da se bradavice ne
moraju prati.
|
|
Seksualnost
i seksualni odnosi
Mnoge
žene misle da ih dojenje čini manje seksualno privlačnim za
njihove muževe. Prvorotke i, posebno, veoma mlade majke mogu biti
posebno zabrinute za svoj izgled i seksualnost. Dešava se da one teško
prihvataju fizičke promene koje donosi trudnoća i da imaju
konfliktna osećanja u vezi sa dojenjem kao novim iskustvom.
Pomozite
majci da shvati dve stvari:
-
Dojenje
ne dovodi do opuštenosti dojki (trudnoća dovodi do promena
dojki, a ne dojenje).
-
Dojenje
ne utiče štetno na liniju.
Dojenje
pomaže majci da izgubi prekomernu težinu posle porođaja.
Ohrabrite majku da ponovo počne sa seksualnim odnosima kad god to
želi. Neke žene osećaju pojačanu potrebu za seksom dok doje
- druge ne. Objasnite majci da dojenje može dovesti do suvoće
vagine, zbog smanjenog nivoa ženskih hormona.
Pripremite
majku da shvati da bebino sisanje može pobuditi seksualna osećanja.
Pri seksualnom odnosu može doći do isticanja mleka.
|
|
|
Za
vreme menstruacije može da dođe do promene ukusa mleka, tako da
beba odbija da sisa, ili se može smanjiti količina mleka, tako da
beba želi češće da sisa. Dojenje produžava period do pojave
prve menstruacije.
Ohrabrite
majku da pokuša da nastavi da doji i da izmlaza mleko da bi održala
produkciju mleka i kada beba odbija da doji.
Plodnost
i kontracepcija
Majke
koje doje ređe zatrudne pošto prolaktin inhibira ovulaciju.
Kontraceptivni
efekat dojenja je jači kad se ne daje dopunska ishrana uz dojenje,
kad je dojenje često i kad majka doji i danju i noću. Dojenje
omogućava pravilan razmak između porođaja, ali majka ne
može da koristi dojenje kao siguran način planiranja porodice.
Oprezno prepodučujte dojenje kao način kontracepcije. Moguće
je zatrudneti i pre prve menstruacije. Nemojte majkama koje doje preporučivati
oralna kontraceptivna sredstva na bazi estrogena. Ona mogu da dovedu do
smanjenja količine mleka.
|
|
Nova
trudnoća može da utiče na dojenje. Može doći do
smanjenja proizvodnje mleka, tako da beba traži da veoma često
sisa. Pored toga, neke trudnice imaju veoma nežne bradavice, naročito
u prvim mesecima. Neke majke kad ponovo zatrudne jednostavno ne žele
da doje, dok druge nastavljaju da doje stariju bebu i tokom nove
trudnoće, a ponekad čak i nakon rođenja nove bebe.
Ohrabrite (trudnu) majku da nastavi sa dojenjem ako želi, naročito
ako je njena beba mlađa od 4 meseca. Bebi će koristiti
čak i simbolična količina majčinog mleka. Pomozite
majci da uspostavi kontakt s drugim majkama koje su zatrudnele dok su
dojile.
Posao
i dojenje
Zaposlenje
ne bi trebalo da predstavlja nepremostivu prepreku za dojenje. U
zemljama gde su porodiljska odsustva kraća od 6 meseci, odnosno
od godine dana, zakonom se donose propisi da štite zaposlene majke
koje doje i olakšavaju majci da organizuje i svoj posao i dojenje.
Kako
je dužina porodiljskog odsustva u SR Jugoslaviji 12 i 18 meseci i
čak i 24 meseca, stvoreni su uslovi da se ta značajna
socijalna i društvena podrška u zaštiti materinstva iskoristi za
reafirmaciju dojenja. Međutim, onim majkama čija priroda
zanimanja zahteva radne obaveze van kuće i pre završetka
porodiljskog odsustva na kraće ili duže vreme (radnice koje se
bave poljoprivredom, zaposlene u privatnom sektoru, glumice, estradne
umetnice i dr.), potrebna je vaša pomoć.
Šta
vi možete da uradite:
-
1.
Pomozite majci da sazna domaće propise u vezi sa porodiljskim
pravima i da ostvari svoja prava.
-
2.
Pomozite majci da shvati da može da nastavi da doji čak i
ako satima mora da bude odvojena od svoje bebe.
-
3.
Ohrabrite majku da kad god je moguće odlazi kući da
podoji svoju bebu ili da zamoli nekog da joj donosi bebu.
Ohrabrite
majku da usvoji sledeće postupke ako mora da ostavlja svoju bebu
sa nekim: Da nastavi da doji sve dok opet ne počne da radi. Nije
neophodno navikavati bebu na flašicu i/ili veštačku ishranu.
Mnoge bebe koje doje odbijaju svaku drugu hranu u prisustvu majke, ali
gotovo sve prihvataju alternativnu ishranu kad je majka odsutna. Da
nastavi dojenje po povratku sa posla. Čak i ako se bebi daju
zamene za majčino mleko kad je majka odsutna, moguće je
nastaviti dojenje. Da prihvati činjenicu da će beba
verovatno tražiti češće da sisa kad je s majkom. Da
izmlaza mleko dok je na poslu, naročito ako je beba mlađa od
6 meseci. Mnoge majke mogu da izmlazu dovoljno mleka da pokriju vreme
dok su odsutne. Da obuči ostale članove domaćinstva
kako da hrane bebu
|
|